Beograd, 1. septembar Evro je juce vredeo 106,35 dinara. Danas je domaca valuta dodatno oslabila, za 0,12 para. Ipak, samo slabljenje dinara ne brine toliko ekonomiste i privrednike, koliko ih brine neizvesnost, odnosno nemogu?nost bilo kakve projekcije kako ce izgledati kursna lista, recimo za 6 meseci. Medju privrednicima se mogu cuti najave da ce za mesec dana kurs evra doci i do 110 dinara.
U javnosti su velika ocekivanja od novog guvernera Narodne banke Srbije
dr Dejana Soskica, a koji je odmah na pocetku mandata najavio intenzivnu saradnju sa Vladom na promeni strukture domace privrede, okretanje izvozu i povecanju domace stednje.
Svako pomeranje kursa domace valute koje ne podrazumeva uobicajne dnevne oscilacije opasno je za privredu, bilo ona uvozno ili izvozno orijentisana
, objasnjava istaknuti privrednik dr Zvonko Gobeljic.
Iako je uobicajno misljenje da jak evro pogoduje izvoznicima u Srbiji, a njegovo slabljenje onima koji u nasu zemlju uvoze robe i usluge, dr Gobeljic smatra da je za kompletnu privredu opasan nestabilan kurs.
Pravljenje bilo kakvog finansijskog plana, kalkulacije cena i dobiti izuzetno je tesko u uslovima kada je kurs nestabilan. Po pravilu, tu nestabilnost uvek plate kupci, jer firme da bi se osigurale od bilo kakvog rizika, u cenu svog proizvoda kalkulisu najvisi moguci nivo kursa
, objasnjava dr Gobeljic.
U tom lancu pumpanja cena gube, zapravo, svi. Jer, ako nekom izvozniku odgovara jak dinar, jer ce dobiti vise od izvezene robe, njega u Srbiji ceka placanje troskova koji rastu, jer raste kurs. Veliki deo nasih proizvodnih firmi sirovine nabavlja u inostranstvu, zaduzuje se u evrima. Kako je poznato da je bilo koju robu sve teze prodati, zbog pada standarda gradjana u zemlji, ali i u regionu.U tom smislu, tesko je i racunati na povecanje cene kostanja.
Za stabilno poslovanje, naglasava dr Gobeljic, najvaznija je stabilna valuta. U protivnom, Srbija na jednoj strani dobija izvozom, a gubi uvozeci robe ii usluge. Pri tom, ne treba zaboraviti da nasa zemlja i dalje ima izraziti spoljnotrgovinski deficit, odnosno da i dalje mnogo vise uvozi, nego izvozi.